Geeklog Site

GORNJI I DONJI BE�PELJ NEKAD I SAD

Fri, 03 Sep 2010 17:04:35 +0200

Podnje�ka �upa nije u kompaktna cjelina jer su neka sela izdvojena, a Gornji i Donji Be�pelj su posebno podru�je �upe. Ovo je selo od �upne crkve u Podnje�u (lok. za Podmila�je), odnosno od grada udaljeno 25 kilometara. Iz grada pa do skretanja za Be�pelj cesta je negdje obnovljena, negdje se radi, ali i velikim dijelom u lo�em stanju. Put do Be�pelja je prosje�en prije vi�e od 50 godina. Na elektri�nu mre�u selo je priklju�eno 1996. godine. Telefoni su u selu zazvonili prije 6 godina. GORNJI BE�PELJ Voda je u G. Be�pelj dovedena prije 30 godina ispod Ran�a. No, iz tog se vodovoda selo nije moglo dovoljno napajati pa su mje�tani u Mo�ilima napravili rezervoare, doveli struju i kupili hidrofon kako bi vodu odatle prebacivali u glavni spremnik. Ali i dalje su bez vode. Navodno im je Elektra isklju�ila struju, ako je bilo obe�ano da �e godinu dana imati besplatnu struju za tu svrhu. S neiskori�tenog izvora voda badava propada, a narod se mu�i. Ovo je veliki problem koji je lako rje�iv, ali svatko skida odgovornost sa sebe i pokazuje prstom u nekog drugog. Prije rata u G. Be�pelju bila su 252 hrvatska ku�anstva, odnosno ku�e, i 70 bo�nja�kih. Danas je ovdje obnovljeno oko 60 hrvatskih ku�a ali se samo 36 obitelji vratilo i �ive tu, ostali navrate za blagdane i kada im je potreban odmor. Ovdje se �ovjek zbilja mo�e dobro odmoriti. Sve djeluje umiruju�e i pitomo. Ipak, te�ko se oteti dojmu da ne�to nedostaje, mjesto djeluje suvi�e o�uvano i uredno. Na posljednjih 18 kilometara susreli smo samo 2 automobila i pred samim selom dva �ovjeka koja su �uvala dvije krave. Kada smo susreli Nikolu Klari�a, dje�aka od 10 godina, na biciklu, kao da je ne�to procvjetalo i o�ivjelo. Nakon zavr�enih �kolskih sati djeca su i�la iz �kole i mjesto je za trenutak dobilo sasvim drugo ruho. Da, ovom prostranstvu, lijepim livadama, nedostaju nesta�ni dje�aci i djevoj�ice. Malo ih je. Ne stignu iskoristiti svu ovu Bogom danu ljepotu i dobrotu. Nema tko polomiti grane, ugaziti livade, pokrasti kukuruz i naljutiti odrasle. Sretni su ovi malobrojni �to �e odrasti ovdje. Ova se priroda prilago�ava djeci koliko i djeca njoj, samo je nebo granica u izmi�ljanju igara. Oni �e odavde ponijeti veliko srce i osmijeh na licu. Kuda god ih �ivot odnese, ponijet �e sa sobom djeli� ovog raja i prelijepe uspomene, kao �to jedan Ivan nosi Vu�inovu dolinu. Treba to iskoristiti. Prije ili poslije na licu se ukle�u bore, a svijet zgazi i uzme velika srca. Ispod naboranog lica ostaju sje�anja na djetinjstvo. To nam nitko ne mo�e uzeti. Danas je u ovoj �koli 95-oro u�enika. Tu idu djeca iz Gornjeg i Donjeg Be�pelja, Podova i 9 mali�ana iz Mila�evaca. U razredima su zajedno hrvatska i bo�nja�ka djeca. Nastava je slu�beno po hrvatskom programu, no nastavnicima, odnosno u�iteljima je dan slobodan izbor po kojem �e programu predavati. Vjeronauk imaju odvojeno. U ovu �kolu je prije rata i�lo oko 400 djece. Bilo je to vrijeme kada je �kola bila premalena za sve njezine u�enike. Trenuta�no iz G. Be�pelja 15 srednjo�kolaca putuje u �kolu u Jajce, linija je redovita. Pored �kole je ambulanta u koju lije�nici dolaze utorkom i �etvrtkom. Ka�u da uvijek imaju pune ruke posla. Dok traju �kolski raspusti mje�tani prijevoz do grada imaju samo srijedom. Povratna karta je 8 maraka, �to je jako skupo uzme li se u obzir da tu �ive ili umirovljenici ili mlade obitelji s vi�e djece, a s jednim primanjem. Skoro svi koji su trenuta�no zaposleni iz ovog sela rade u Rudniku. Zadovoljni su pla�ama i radnim vremenom, �to je za svaku pohvalu jer se ovakvo �to, u ovo vrijeme, rijetko �uje. I prije rata su stanovnici G. Be�pelja ve�inom radili u Rudniku. Na� je doma�in Luka Bude� tako�er zaradio rudni�ku mirovinu. Kazuje kako je veliki broj njegovih sumje�tana bio na radu u Sloveniji, Austriji i sl. U to vrijeme je samo po jedan �lan bio na privremenom radu, a obitelji su bile tu. I njega du�a boli �to je danas selo ovako pusto. Jo� vi�e ga rastu�uje �to su se ljudi otu�ili jedni od drugih "nekako, kao da nismo oni prija�nji", �ali se Luka. Kao da smo pokupili od tog zapadnog svijeta ba� ono �to ne valja. Na�e dru�enje je na�a specifi�nost, po tome smo prepoznatljivi. Nismo trebali svoju toplinu mijenjati za tu�u hladno�u i nebrigu za bli�njeg. Mlade obitelji koje �ive u Jajcu navrate vikendom, obi�u starije i pomognu koliko mogu. No, oni �to su ostali vani, a veliki ih je broj, do�u samo za blagdane i godi�nje odmore. �uljevite ruke, ali pogled veseo i vedar, ove godine je Luki i njegovoj supruzi Ru�i pedeseta godi�njica braka. Nakon svega vele: "�ivot je te�ak, ali brate lip". Puno se radilo i danas se isto radi. Od �estoro djece petero ih se razi�lo po svijetu, a jedan sin je s njima i radi u Rudniku. Ova, sada mala obitelj, od ukupno 40 duluma zemlje, koju je nekad obra�ivala i danas obra�uje pola od toga. Mudri su stari, znaju da nema �ivota bez znoja. Ne mo�e se donijeti sve iz trgovine u plasti�noj vre�ici, a nije to ukusno i zdravo kao ovo �to se proizvede prirodnim putem. A priroda je izda�na, ovdje uspijevaju sve vrste vo�a i povr�a. Zahvaljuju�i bogatoj vegetaciji mo�e se prehranjivati stoka. Danas u selu osim Luke jo� samo tri obitelji imaju kravu. Te�ko je doku�iti za�to je to tako. Nedostaju strojevi za oranje, frezanje, kosilice, neki nemaju �talu i tako dalje. Pa gdje su svi ti silni poticaji koji do�u i reklamiraju se, za�to ni jedan Hrvat u Be�pelju nije dobio ni jedan stroj? Narod tra�i, ali njihove molbe ne sti�u do savjesti onih koji, o�ito, misle samo na sebe. Sramota. Mogli bi se ugledati na susjede Bo�njake koji su daleko bolje organizirani. Nekada je mljekara iz Biha�a"Meggle" dolazila u selo i otkupljivala mlijeko. Litra mlijeka bila je 0,70 maraka, a danas im nude cijenu od 0,25 maraka. Nikako se ne isplati dati mlijeko za ovu sramotnu cijenu. Pogotovo zato �to su kosidba i prijevoz sijena jako skupi. Vidjeli smo da se nema strojeva i sve se pla�a. Luka i Ru�e ponekad usire sir, ali nerijetko se mlijeko mora prosuti svinjama. Vele da je to grijota (nar. grijeh), ali �to se mo�e. Svi znamo koliko je mlijeko u posljednje vrijeme u trgovinama poskupjelo. Zdravim razumom se ne mo�e objasniti za�to je otkupna cijena ovako opala. Stariji su puni hvale za svoje mlade koji su se vratili i tu �ive i rade. Vrijedni su i, ka�u, mogu selu puno doprinijeti, a �to je najva�nije, njih �e starije imati tko sahraniti. Treba im samo pomo�i da dobiju poticaje i donacije da ne odlaze odavde. S velikim ponosom Luka nam pokazuje be�peljsku crkvu. A ona, prava ljepotica, smjestila se na Grabe�i odakle se njezino zvono svaki dan oglasi po tri puta. U ratu je bila zapaljena, ali sve je obnovljeno i ura�eno jo� ljep�e nego prije. Crkva je ura�ena prilozima mje�tana, a kipovi sv. Petra i Pavla su darovi od Cvitka i Ivana Bude�a, kip Djevice Marije crkvi je darovao Mato Pavi�i� i tako dalje. Nikako ne smijemo izostaviti da su i mje�tani muslimanske vjeroispovijesti svojim prilozima sudjelovali u izgradnji ove crkve. Tu je i prostor za vjeronauk. Jedino im je �ao �to su njihovi ujaci iz Podmila�ja jako zauzeti, i malo ih je, pa sada kad su mise po grobljima oni nemaju nedjeljnu misu u crkvi. Vjernici kroz cijeli svibanj, nave�er, mole krunicu. Ka�e baka Ru�a: "Pred nama mole djeca, njih je desetak svaku ve�er na molitvi". Eto takva su ta djeca. Dvori�te i crkvu vjernici redovito odr�avaju i ni�ta im nije te�ko. Posebno se mladi puno zanimaju i rado urade sve �to treba oko crkve. Ka�e Luka kako su se sami organizirali i pokosili crkveno dvori�te. On je nazvao par �ena da pokupe travu, a njih je do�lo puno vi�e. I danas se poslije mise zaigra i zapjeva. Bude i pokoja nova pjesma, ali uglavnom mladi preuzimaju stare obi�aje. Svi �ale �to im je fra Danijel oti�ao iz �upe, ka�u da je s mladima puno radio, a oni su ga voljeli i slu�ali. U planu je da se ispred crkvenog dvori�ta podigne spomenik svima koji su iz ovog kraja poginuli u ovom ratu. U selu su tri trgovine i tri kavane. Trgovine su solidno snabdjevene robom tako da mje�tani ne moraju sve nositi iz Jajca. Na groblju se sahranjuju umrli iz Donjeg i Gornjeg Be�pelja i Podova. Tu je kapelica, a pored se treba raditi jo� jedna mala s kipom Djevice Marije koju �e ovom groblju pokloniti kipar. Groblje je ogra�eno betonskom ogradom koja je seljane ko�tala 42.000 maraka. I ovdje mladi �esto poka�u svoju nesebi�nost, sami se dogovore i do�u uraditi kad ne�to treba. I drveni kri� koji je na sredini groblja mijenjaju novim metalnim. Problem je odr�avanje groblja. Ka�u da su nudili 20 maraka po ku�anstvu tko bi htio kositi i samo razgrnuti snijeg kada netko umre, ali nema zainteresiranih. Jest da tu ima posla, ali kako se radi o velikom broju ku�anstava nije ovo zanemariva zarada. Najvi�e se ljute na one svoje koji su vani. Prirodno je da svako svoga voli sahraniti tamo gdje je ro�en, ali slabo ho�e pomo�i i u�estvovati u ure�ivanju i odr�avanju groblja. Svi bi se ovi problemi sigurno rije�ili imenovanjem grobljanskih odbora. Trenuta�no je u Gornjem Be�pelju najstarija An�a Glava� i ima 83 godine. Danas ovdje �ivi stanovnici s prezimenima: Bendra, Bude�, Duvnjak, Glava�, Jajalo, Klari�, Perak, �imunovi�, Topi� i Tubanovi�. To je popis prezimena iz �upne crkve s popisa kod blagoslova ku�a. Najve�i je broj obitelji s prezimenom Glava�. (Bo�nja�ka prezimena su...) ? Nismo se upu�tali u analizu o porijeklu pojedinog prezimena i koja su prezimena i kako nestajala s ovog podru�ja, ali imamo zanimljiv podatak iz matice kr�tenih po kojoj se do 1853. godine u Gornjem Be�pelju pojavljuju sljede�a prezimena: Bili�, Boj�eti�, Brtan, Bude�, Glava�, Ili�, Jake�evi�, Kesi�, Lju�anin, Markovi�, Mati�, Pavlovi�, Pavlovi�-Jake�evi�, Perkovi�, Petonji�, Petrovi�, Pili�, Radivoji�, Sko�ibu�i�, Suboti�, �imunovi� i Zebi�. DONJI BE�PELJ Prakaratur za Donji Be�pelj je Jozo Perak i od njega doznajemo da je izme�u Donjeg i Gornjeg Be�pelja ugra�eno 3300 metara asfalta, �to zna�i da je tolika udaljenost izme�u sela. Struju i telefon su dobili u isto vrijeme. Vidjeli smo da ova dva sela imaju zajedni�ku �kolu, ambulantu, crkvu i groblje. Istu muku mu�e obra�uju�i zemlju, �to se ka�e, golim rukama. Jer ni oni nisu dobili strojeve kao poticaj i pomo� da olak�aju svoj povratni�ki �ivot. I mljekara ih je ista iznevjerila. Samo su ovdje problemi s vodom jo� ve�i. Do Donjeg Be�pelja nije do�ao nikakav vodovod. Narod se koristi ki�nicom koja se slijeva u spremnike, a odatle se crpkom izbacuje u ku�anstvo. I nezaposlenost kao da je ovdje izra�ajnija. Najte�e je onima koji su razvoja�eni. Dr�avi vi�e nisu potrebni i ona se o njima ne brine, posla nema, a obitelj treba hraniti. Uvijek se zagovara povratak, napose mladih obitelji. A kada se ljudi vrate budu prepu�teni sami sebi i svojoj sudbini. Umjesto da im se pomogne, oduzima im se i ono malo dostojanstva i volje. (Je li to mo�da na djelu ona nevidljiva ruka koja narod priti��e i davi s namjerom da se dignu ruke od svega i da se ode? A najgore �to se vi�e nema kamo ni oti�i.) Na poseban na�in treba istaknuti i ovo. Jedino smo u ovom mjestu vidjeli lijepo ure�ene njive, oranice, ljude koji obra�uju svoju zemlju. Vidjeli smo i kopa�e kukuruza. To je dobar primjer za sve one koji tvrde kako se od zemlje ne mo�e �ivjeti. Vodovod i malo poticaja, na kojeg mje�tani imaju pravo, i ovo bi se mjesto preporodilo. Da se zadr�ala stara cijena mlijeka zasigurno bi ovdje bilo obitelji koje bi se bavile sto�arstvom. To bi primamilo i neke iz grada koji su bez posla ili rade za male pla�e, pa bi se vratili. U ovim krajevima uvijek su muslimani i katolici �ivjeli u slozi i me�usobno su se po�tivali i slagali. Ka�u kada netko umre oni do�u na na� sprovod, a na�i tako�er odu na njihove d�enaze. Uvijek je i svugdje tako: obi�ni svijet �ivi jednostavno i normalno. Danas u Donjem Be�pelju �ive stanovnici s prezimenima: Jakovljevi�, Lju�anin, Pavi�i�, Perak, Toma� i �imunovi�. Iz matice kr�tenih do 1853. godine u ovom selu se spominju sljede�a prezimena: Bude�, Jake�evi�, Lju�anin, Pavlovi�, Perak, Perkovi� i �imunovi�. Za Donji Be�pelj zanimljivo je spomenuti da postoji mjesto gdje su se davno sahranjivali oni koji su umrli od kuge. Ni najstariji mje�tani ne znaju kada je kuga harala, ali znaju da se to zvalo Ku�no groblje i da je uvijek tu bio kri� i nekoliko plo�a, ne�to kao nadgrobni spomenici. Na� sugovornik Jozo Perak nam kazuje kako je njegova supruga Mara imala neku viziju i kako je dobila naputak da se Ku�no groblje treba ograditi. Ukoliko ga, kao, ne ograde oni na �ijoj je zemlji, da to u�ini njezin mu�. Nije bitno radi li se ovdje o viziji, snu ili je jednostavno probu�ena savjest, ali bi svakako bilo lijepo da se to mjesto ogradi. Grijeh je zanemariti mjesto ako znamo da je tu nekad netko sahranjen. Ovaj primjer nam jo� jednom govori koliko ovaj narod dr�i do vjere i paze da se ne ogrije�e o umrle. Stanovnici Gornjeg i Donjeg Be�pelja, osim �to im je zajedni�ka infrastruktura i ustanove, imaju i svoje iste i brige i ljubavi. Svi su zabrinuti za mlade i njihov opstanak ovdje. Bore se, ne prihva�aju re�enicu "ni meni moj otac nije ni�ta napravio, pa ne moram ni ja svojima". Vole omladinu i imaju svoja, nova pravila. Svi su Be�peljani veseli i puni duha, kada vam stariji prepri�aju svoj te�ak �ivot nema tu ni trunke tuge i gor�ine. Bilo je tako jer druk�ije nije moglo biti. Na kraju ka�u "lijepo je �ivjeti". O�i ovih stanovnika dobiju poseban sjaj kad govore o crkvi, vjeri, groblju i molitvi. Ipak stoji da je, u novije vrijeme, susjed razo�arao susjeda. Sve ono �to ljudi ne na�u jedni u drugima; ljepotu, odanost i razumijevanje, potra�e to u vjeri, a tamo stoji: "Tko poznaje Boga, poznaje i �ovjeka". Vremenom �e se ovdje, ponovno, okrenuti susjed susjedu. Htjeli mi ili ne, upu�eni smo jedni na druge. Kamo god nas �ivot odnese, i kako god nas daleko baci, uvijek se nekako dokotrljamo odakle smo i krenuli, kao lopta u Vu�inovoj dolini. Preuzeto iz "Vjesnika"

PREMINUO JE ILIJA BOGI�

Wed, 01 Sep 2010 17:40:33 +0200

Jutros u 4.30, u bolnici u Jajcu, iznenada je preminuo Ilija Bogi� iz Lupnice - �upa Podmila�je u 59. godini �ivota. Sve nas je ova tu�na vijest iznenadila, jer smo znali da je Ilija bio poprili�no dobra zdravlja. Znao se ponekada potu�iti na glavobolju, ali uvijek je bio veseo i imao smisla za �alu za sve ljude oko sebe. Zadnjih 5 godina radio je u firmi Komotin a od 1. o�ujka ove godine radio je kod nas fratara u Podmila�ju kao ku�ni majstor i �ovjek za sve poslove u na�em parku. Svakodnevno smo se dru�ili s njime i uistinu za njega mo�emo re�i da je to bio �ovjek velika srca i vedra duha. Jo� ju�er je s nama i Komotinovim radnicima zbivao �ale dok je savjesno radio svoj posao i zato nam svima te�ko pada njegov odlazak Nebeskom Ocu. Znali smo ga svi zvati Malta, po nadimku koji je dobio u Livnu za vrijeme progonstva jer je preharanjuju�i svoju obitelj po cijele dane znao raditi na mje�alici dok su mu drugi radnici vikali "Ilija, daj malte" i tako je postao Malta. Iz progonstva se vratio sa svojom suprugom Zorkom, sinom Draganom, k�erima Mirjanom, Ankicom i Ru�icom i ponovno iz pepela po�eo �ivot na svojoj rodnoj grudi. Volio je svoj kraj, bio je pobo�an �ovjek i prije nekoliko godina imenovan je prokaraturom za selo Lupnicu. I taj posao je savjesno obavljao. Kratko re�eno: Volio je svoju obitelj, svoj kraj (Lupnicu) i �upu Podmila�je, volio je svoj posao, volio je svoju crkvu i duboko vjerovao u Uskrsloga Krista. Obitelji pokojnoga Ilije izra�avamo duboku kr��ansku su�ut. Ukop pokojnoga Ilije Bogi�a bit �e sutra 2. rujna 2010. na groblju u Kari�ima u 16.00 sati. DRAGI MALTA, HVALA TI ZA SVIH OVIH 5 GODINA �TO SI PROVEO S NAMA, SVAKODNEVNO NA POSLU, A POSEBNO VELIKA TI HVALA NA TVOM PO�RTVOVANOM RADU KOD NAS FRATARA U PODMILA�JU. HVALA TI ZA SVE �TO SI U�INIO ZA OVAJ NA� KRAJ. PAMTIT �EMO TE PO DOBRU KOJE SI OSTAVIO I MOLIT �EMO SE ZA TEBE USKRSLOME KRISTU. Tvoji fratri.

VELIKA GOSPA U JAJCU

Mon, 23 Aug 2010 14:43:51 +0200

Nakon devetodnevne priprave, u nedjelju, 15. kolovoza, proslavljen je blagdan za�titnice jaja�ke �upe - Uznesenje Bla�ene Djevice Marije (Veliku Gospu). Sve�anu sv. Misu u 11 sati predvodio je dr. fra Anto Bari�i�, franjevac kapucin (ofmcap), rodom iz Doribabe, profesor na Katoli�kom Bogoslovnom Fakultetu u Zagrebu. Okupilo se vi�e od dvije tisu�e vjernika. U svojoj propovijedi fra Anto je govorio da je dana�nja zapovjedna svetkovina proslava Bla�ene Djevice Marije, jer je cijelog svog �ivota slu�ila Bogu, pa i u najte�im trenucima. Ova je svetkovina tako�er znak nade i vjere kako �emo i mi jednom uskrsnuti, i tijelom i du�om. Nadalje, govorio je o dana�njem poimanju �ene i �enstvenosti. Gotovo u svakoj reklami na televiziji mo�e se zapaziti kako se skrnavljuje �ensko tijelo. Isti�e se ljepota svakog dijela tijela, a time se ne samo zanemaruje, nego i uni�tava du�a. Na koncu, fra Anto je pozvao vjernike da se i dalje utje�u mo�nom zagovoru na�e nebeske Majke, te da svi budemo Bo�ji slu�benici, kako bismo se jednom svi skupa okupili na vje�noj gozbi u nebesima. Euharistijsko slavlje animirao je �upni zbor koji vodi s. An�elka Mlaki�. Nakon euharistijskog slavlja uslijedilo je narodno veselje uz fratarsku �ljivovicu. Vjernici su imali prigodu posjetiti �tand "Svjetla rije�i" i tu prona�i prikladnu literaturu kao i devocionalije. www.crkvajajce.org

DANI KOTORVARO�KIH HRVATA

Mon, 23 Aug 2010 14:06:58 +0200

I ove godine su za blagdan Uznesenja BDM, za�titnice �upe Sokoline, i za blagdan svetog Roka u �upi Kotor Varo� u BiH iz cijelog svijeta stigle tisu�e prognanih kotorvaro�kih Hrvata. Uo�i Velike Gospe ve�ernje koncelebrirano euharistijsko slavlje u Sokolinama predvodio je podmila�ki �upnik fra Zoran Mandi�. Medju mno�tvom hodo�asnika najbrojniji su bili mladi iz �upe Podmila�je kod Jajca, njih vi�e od stotinu. Pje�a�e�i sedamdeset kilometara - a neki su putovali bosi - pod vodstvom �upnog vikara fra Vinka Jelu�i�a pre�li su planinu Ran�e, duboki kanjon rijeke Ugra i ju�ne obronke planine Vla�i�. Nakon mise, dvadeset nogometnih ekipa odigralo je u Zabrdju no�ne nogometne utakmice. Pobijedila je ekipa "Klo�tar Ivani�" iz istoimenog mjesta. Na blagdan Uznesenja jutarnju misu u Sokolinama predvodio je �upnik fra Marko Bandalo, a veliko pu�ko euharistijsko slavlje predvodio je Kotorvaro�anin i pro�le godine zaredjeni biskup biskupije Trums� u Norve�koj Berislav Grgi�. Poslije pu�ke mise, odmora i okrjepe, raseljeni Kotorvaro�ani krenuli su prema sedam kilometara udaljenom sredi�tu Kotor Varo�a, a odatle prema jo� tri kilometra udaljenom Rokovu groblju i prema svojim selima, od kojih mnogih vi�e jednostavno nema, kao ni cijele �upe Sokoline. Koncelebriranu misu uo�nicu na Rokovu groblju predvodio je fra Juro Tokali�, misionar u Keniji u Africi. Na blagdan sv. Roka jutarnju misu predvodio je sokoljski �upnik fra Marko Bandalo, a pu�ko koncelebrirano euharistijsko slavlje biskup Berislav Grgi�, koji je izrazio veliku radost �to je do�ao na Rokovo groblje u �ijoj blizini je rodjen. Istaknuo je svoje duboko uvjerenje da �e to sveto mjesto i zavjeti dolaska u njega kod svih Kotorvaro�ana trajno ostati i opstati. Kao i na misama uo�nicama u Sokolinama i na Rokovu groblju, te na blagdanskoj pu�koj misi u Sokolinama i na blagdanskoj pu�koj misi na Rokovu groblju koncelebriralo je po petnaestak sve�enika rodjenih u Kotor Varo�u. Iz Jajca je stiglo vi�e autobusa hodo�asnika. U misi je sudjelovalo vi�e tisu�a raseljenih kotorvaro�kih Hrvata. Medju njima je bilo desetak redovnica rodjenih u �upama Kotor Varo�a. Na misnom slavlju okupili su se i Davorin �orda�, dopredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda, dopredsjednik op�ine Kotor Varo� Ilija Mari� te savjetnik na�elnika op�ine Dragan Juri�evi�. Na kraju misnog slavlja �upnik fra Anto �imunovi� upoznao je nazo�ne s obnovom u ratu stradalih crkvi i drugih crkvenih objekata. "Posebno molimo Gospodina Boga za �rtve ovog na�eg kraja, koje, vjerujemo, nisu, ne mogu i ne smiju biti uzaludne", rekao je �upnik �imunovi�. Nakon mise priredjen je zajedni�ki ru�ak za uzvanike. �upnik �imunovi� u znak zahvalnosti darovao je srebrenim nitima izvezenu kotorvaro�ku �upnu crkvu Male Gospe biskupu Grgi�u, �orda�u i na�elniku Kne�evi�u, a Dragan Juri�evi�, uru�io ju je nekada�njem �upniku fra Peri Karajici. Vezove je izvezla doma�a redovnica �eljka Zeba. Na ru�ku je bila i predsjednica Op�inskog vije�a Enisa Bo�i�kovi�. Za �to uspje�niju proslavu Gospojine u Sokolinama i Rokova na Rokovu groblju, �upnicima fra Marku Bandalu i fra Anti �imunovi�u svesrdno su pomagli �lanovi udruge "Sv. Rok" iz Kotor Varo�a i "Udruge raseljenih Hrvata kotorvaro�ke doline" iz Po�ege. U popodnevnim satima odigran je nogometni turnir u selu Podbr�e. Sudjelovalo je deset ekipa. Pobijedila je ekipa "Dinamo" sastavljena od raseljenih Podbr�ana. U Kotor Varo�u �ivjelo je prije rata oko dvanaest tisu�a Hrvata koji su u ratu protjerani sa svojih ognji�ta. Potom im je sve uni�teno. Mnoga sela jednostavno su nestala. Nestala je i cijela �upa Sokoline u kojoj nitko vi�e ne �ivi. Sve tri �upne crkve i �upne ku�e bile su uni�tene. Franjevci su ih uspjeli obnoviti. Sada je u Kotor Varo�u samo oko �etiri-pet stotina Hrvata i to uglavnom starijih. Ratne traume ostavile su te�ke posljedice u srcima i du�ama prognanih kotorvaro�kih Hrvata koji se �ele vratiti u Kotor Varo�. Za njihov povratak potrebna je jo� ve�a ekonomska i politi�ka sigurnost, a dobra suradnja kotorvaro�kih �upnika franjevaca i op�inskih vlasti hrabri i budi nadu kao i pjesma koja se �ula na Sokolinama i Rokovu groblju: "Gospe na�a Mala i Velika slavit �e� se dok je katolika". www.ika.hr

SVETKOVINA GLAVOSKJEKA SV. IVANA KRSTITELJA

Sun, 22 Aug 2010 13:38:19 +0200

U nedjelju 29. kolovoza je svetkovina Glavosjeka sv. Ivana Krstitelja - drugi patron na�e �upe. Na ovaj dan ne�e biti misa u filijalama nego samo u Podmila�ju. Sv. misa po�et �e u 11. 00 sati a predvodit �e ju fra Anto �imunovi�, �upnik u Kotor Varo�u.

HODO�A��E SV. ROKU U KOTOR VARO�

Sat, 21 Aug 2010 16:00:34 +0200

Kao i dosada�njih godina i ove godine 14. 8. u ranim jutarnjim satima grupa od oko 100 hodo�asnika, me�u kojima je bila i jedna frama�ica koja je i�la bosa, krenula je iz �upe sv. Ive Krstitelja iz Podmila�ja put �upe Kotor Varo� sv. Roku. Iz Podmila�ja grupa hodo�asnika krenula je u pola tri, ostali �upljani su im se priklju�ivali putem. Prva ve�a pauza je bila u Mila�evcima gdje smo se svi skupili, nakon �to smo se odmorili i doru�kovali uz pjesmu i molitvu krenuli smo dalje. Zahvaljuju�i na�im fratrima koji su o�istili put spu�tanje do rijeke Ugra pro�lo je bez problema. Na svakoj pauzi fra. Vinko nam je �itao tekstove koji su nam pomogli da se duhovno pripremimo za hodo�a��e. Pauzu za ru�ak smo napravili u Skender Vakufu, nakon par sati hodanja stigli smo na Sokoline gdje su nas do�ekali iz ''Udruge raseljenih Hrvata kotorvaro�ke doline''. U 18. sati smo bili na misi trodnevnici uo�i Velike Gospe koju je predvodio nas �upnik fra. Zoran Mandi�. Poslije mise je bila ve�era za sve hodo�asnike i sve�enike koju su pripremili na�i doma�ini, nakon ve�ere bilo je dru�enje uz pjesmu. Na Sokolinama smo prespavali, neki u �upnoj ku�i, crkvi dok su neki svoje mjesto na�li ispod vedrog neba. Idu�i dan smo bili na misi za Gospojinu koju je predvodio msgr. Berislav Grgi�, biskup najsjevernije katoli�ke biskupije u svijetu u Norve�koj, biskup koji je se u propovijedi osvrnuo na Nebesku majku, ovozemaljski �ivot ovdje i ljudi u Norve�koj. Poslije ru�ka smo se zahvalili doma�inima na gostoprimstvu pozdravili se do idu�e godine i krenuli put Kotor Varo�a. Ve� pomalo umorni, nenaspavani uz pjesmu i razgovor stigli smo u Kotor Varo�. Smjestili smo se u �upnu ku�u i vjeronau�nu dvoranu, a djevojke je primio jedan gospodin iz Kotor Varo�a. Ujutro na dan sv. Roka svi smo se sastali kod �upne ku�e te smo se uputili na groblje do sveti�ta gdje smo obavili zavjete i uputili Bogu na�e molitve. Misu je predvodio mrsg. Berislav Grgi�. Poslije mise je bio prire�en ru�ak nakon kojeg smo se uputili na�im ku�ama. An�a Pavi�i�, Podmila�je

VI�E TISU�A PROGNANIH IZ KOTOR VARO�I NA MISI KOJU JE PREDVODIO BISKUP BERISLAV GRGI�

Wed, 18 Aug 2010 15:50:55 +0200

Biskup iz norve�kog Tromsa Berislav Grgi� predvodio je u povodu blagdana sv. Roka misu na "Rokovu groblju" u rodnom mjestu Kotor Varo�i na kojoj se okupilo izme�u �est i sedam tisu�a vjernika iz �upa Vrbanjci, Sokoline i Kotor Varo�. Najve�i broj njih je prognan i �ivi u Republici Hrvatskoj. Me�u vjernicima koji su pristigli u Kotor Varo� bilo je i ne�to preko stotinu hodo�asnika iz Podmila�ja koji su tamo stigli pje�ice. Biskup Grgi� slu�io je misu u zajdni�tvu s petnaest sve�enika. U propovijedi je pozvao vjernike da se, po uzoru na sv. Roka, vi�e obrate Bogu ali i da ostanu vjerni obi�ajima i rodnome kraju. U pratnji fra Ante �imunovi�a, fra Zorana Mandi�a i fra Pere Karajica biskup je imao susret s na�elnikom op�ine Nedjeljkom Kne�evi�em. Zatra�io je potporu Hrvatima kako bi obnovili prijeratne domove i stvorili uvjete za povratak Preuzeto iz Ve�ernjeg lista

TRE�I SUSRET DORAB�ANA

Wed, 18 Aug 2010 12:17:07 +0200

Dje�ak od �est godina odmah nakon ustajanja u subotu, pru�io je ruku svokoj baki Luci i rekao "Bako sretan ti dan Dorab�ana". Baka koja je ve� bila potkuhala pitu za susret rekla je da nije to neki ro�endan i da ne mora joj to �estitati. Unuk je tada rekao da je za njega to najbolji ro�endan. U subotu 14.08.2010 "Miki�a do�i�" u Doribabi je po tre�i put bio centralno mijesto za okupljanje mje�tana naselja Doribabe, kao i njihovih ro�aka, prijatelja, kumova i ostalih koji su do�li iz svih krajeva BiH, Hrvatske, Srbije, Austrije, Njema�ke, i dalje, kako bi nazo�ili jo� jednom ovaj put "3. susretu Dorab�ana". Dje�ak od �est godina odmah nakon ustajanja u subotu, pru�io je ruku svokoj baki Luci i rekao "Bako sretan ti dan Dorab�ana". Baka koja je ve� bila potkuhala pitu za susret rekla je da nije to neki ro�endan i da ne mora joj to �estitati. Unuk je tada rekao da je za njega to najbolji ro�endan. I doista za mnoge a posebno za dijecu "Dan D" kako ga dorab�ani rado nazivaju je uistinu najve�i praznik u Doribabi. Ove godine susretu je nazo�ilo oko 400 ljudi, �ena i dijece. Dan je bio lijep i sun�an tako da je okupljanje po�elo ve� oko devet sati. Pod �ator koji je prethodni dan postavljen po�ele su pristizati kolone sa punim tepsijama pita, kola�a, i drugih doma�ih jela kao i rakije, vina i ostalog. Brzo se krenulo sa zagrijavanjem za predstoje�e takmi�enje u nogometu, odbojci, bacanju kamena s ramena i ostalom. Brzo se tako�er po�elo sa ro�tiljem za najmla�u populaciju, jer mlada vojska nemo�e da �eka dok pe�enje bude gotovo. Do 15 sati ve� je sve bilo spremno za zajedni�ki objed, odojci i janjci su bili pe�eni, kao i �orbanac koji su pripremili vrhunski majstori u toj disciplini. Vrijedne doma�ice su servirale doma�a jela i salate, a mlada vojska konobara nije dozvolila da netko od nazo�nih ostane �edan. Kamionska hladnja�a osigurala je da se pi�e dovoljno dobro ohladi, te je u�itak bio potpun. Najvrijednije od svega su bili susreti davno rastavljenih obitelji koji su upoznavali svoju dijecu sa najbli�im ro�acima, njihovom dijecom susjedima i dragim gostima. Bilo je tu u po�etku suza radosnica, koje su se s vremenom pretvorile u smijeh pa i pjesmu. Pijevao se be�arac, mu�ki i �enski, kao i druge vrste pjesmi. Nije se �eljelo nekim razglasom i poja�alima omesti mogu�nost razgovora, te su scenu zauzeli doma�i instrumenti frula, diple, �argija, harmonika i sl. Nakon obijeda krenulo se u odmjeravanju snaga u konopcu, prvo mladi a zatim i odrasli, igrao se nogomet na male i velike golove, odbojka, bacanje kamena s ramena, klisa i pala kao i druge stare igre. Ko je bio najbolji ovom prilikom nemo�emo objaviti jer su mnogi bili �to se ka�e u klip. Poznato je da najbolji u bacanju kamena s ramena od pro�le godine ovaj put zbog obveza nije bacao. Nadamo se da ga obveze koje ima kao mladi "doktor teolo�kih nauka" ne�e sprije�iti da se idu�e godine takmi�i. Po�to je planirano da �e ove godine do�i vi�e gostiju (podbacili smo za 100), u nedijelju 15.08.2010 nakon mise u �ast "Velike Gospe" nastavljeni su produ�etci da se dovr�e zapo�ete aktivnosti na eliinisanju punih boca i ostalog. Sladoled za najmla�e je bilo ne�to najbolje i tra�io se jedan vi�ka. Otprilike repriza prethodnog dana je zavr�ena u nedjelju oko pono�i, i doista nitko nije no�io na Do�i�u. Nakon "3. susreta Dorb�ana" u selu je ostalo oko 150 doma�ih mje�tana uz 50% praznih i napu�tenih ku�a, �ekaju�i u svojoj svakodnevici novi susret koji �e ih ponovo spojiti sa raseljenim ro�acima i prijateljima na veliko zadovoljstvo svih. Organizator susreta se ovom prilikom zahvaljuje svim Dorab�anima i gostima, posebno onima koji su nesebi�no pomagali u pripremama i organizaciji susreta, te s tim pokazali da se u Bosni sa�uvao duh dobrog doma�ina, te najavljuje novi jo� bolji i brojniji "4. susret Dorab�ana". Radujemo se novom susretu! Stipo Radovac

MLADI IZ BIH U TAIZEU

Wed, 18 Aug 2010 10:21:31 +0200

Skupina mladih iz Bosne Podmila�ja i Jajca zajedno s mladima iz raznih krajeva BiH hodo�astila je u malo francusko selo Taize. Njih 46 boravilo je u Taize-u od 25. srpnja do 1. kolovoza ove godine sudjeluju�i tako u �ivotu zajednice bra�e. Oni su se zavjetovali slijediti Krista �itav �ivot, u zajedni�kom celibatu te u velikoj jednostavnosti. Oni �ive isklju�ivo od svoga rada. Bra�a ne prihva�aju nikakve darove. Isto tako ne primaju obiteljsko naslije�e za sebe, ve� ga daju najsiroma�nijima. Svatko tko dolazi u Taize, pozvan je tra�iti zajedni�tvo s Bogom kroz zajedni�ku molitvu, pjesmu, ti�inu, osobno razmatranje i razgovor. Mnogi mladi dolaze tamo kako bi otkrili smisao u svom �ivotu i kako bi prona�li novi polet. Pri dolasku u Taize, na�im mladima je predstavljen raspored aktivnosti u Taize-u. Svatko je bio pozvan u potpunosti sudjelovati u razli�itim aktivnostima zajedni�koga �ivota. Nekoliko se mladih svaki dan sastajalo u grupi s ljudima iz razli�itih zemalja. Grupe su se formirale prema starosnoj dobi. Tako�er mladi su mogli sudjelovati u tjednom razmatranju i u razgovoru temeljenom na Ivanovu Evan�elju i na Pismu iz Kine. Jedan od bra�e davao je uvod u temu dana. Nakon toga, razgovori su se odr�avali u malim skupinama. Poslijepodne se moglo sudjelovati u razli�itim radionicama. Volontirali smo prilikom podijele doru�ka, ru�ka i ve�ere, te u raznim drugim akcijama. Neki mladi su imali i razli�ite prakti�ne zadatke (�i��enje, pranje su�a, kuhinja, odr�avanje... Tako�er je bilo mogu�e provesti pola dana u razmatranju, a drugu polovicu rade�i. Bilo je i mladih koji su sudjelovali u zboru koji je odr�avao probe pjevanja svaki dan. Osim toga, na�im mladima je ponu�en i tjedan ti�ine kroz molitvu, biblijska �itanja i osobno razmatranje, otkrivaju�i Bo�ju prisutnost u �ivotu svakoga. Najljep�i trenutci mog boravka u Taize-u bili su u upoznavanju novih prijatelja, odlasku u ti�inu na izvor sv.Stjepana, te svakako zajedni�ke molitve na koje smo se okupljali tri puta dnevno. Ana Radi�

XVII. HOD FRANJEVA�KE MLADE�I "NA IZVOR �IVOTA"

Thu, 12 Aug 2010 11:23:55 +0200

Na ovogodi�njem XVII. hodu franjeva�ke mlade�i NA IZVOR �IVOTA sudjelovalo je 9 frama�a iz BiH (Kiseljak, Livno, Podmila�je) zajedno sa fra Bojanom. Po�etak franjeva�kog hoda bio je u Hrvatskoj Kostajnici Tu smo stigli negdje oko 3 sata i pridru�ili se ostalim frama�ima iz Hrvatske. Smjestili su nas u dvoranu gdje su nam ukratko predstavili �to �e nas �ekati na ovom hodu. Animatori ovoga hoda podijelili su frama�e po grupama, a �asne sestre i fratri su bili zasebna grupa. Zatim smo oti�li na misu koju je predvodio msgr. Vlado Ko�i�, sisa�ki biskup. Poslije mise smo svi oti�li na spavanje jer nas je o�ekivao naporan hod. Ujutro smo se digli oko 5 sati. doru�kovali i krenuli pje�ice u susjedni grad Hrvatsku Dubicu. Prvi dan smo pre�li 23 km i u Hrvatsku Dubicu stigli smo oko 12 sati. Na pola puta stanemo da se odmorimo i osvje�imo sa sokovima koji gra�ani donesu. Tu imamo jutarnju molitvu i biblijski nagovor. Zatim nastavimo svoje putovanje prema Hrvatskoj Dubici. Putem smo pjevali duhovne pjesme, molili krunicu tako da nismo osjetili nimalo umora. Oko 12 sati smo stigli na kona�no odredi�te. Tu su nas gra�ani do�ekali sa ru�kom, a onda su nam pokazali mjesto gdje �emo spavati. Imali smo 2 sata odmora, a zatim je krenuo rad po grupama. Tu se ljudi bolje upoznavaju, pri�aju o duhovnim temama te govore o svojim iskustvima koje su do�ivjeli kao frama�i. Nakon rada po grupama imali smo svetu misu koju je govorio fratar koji je bio zadu�en za dana�nji dan. Nakon toga su gra�ani pripremili ve�eru. Oko 9 sati po�inje ve�ernji program, gdje skupine izla�u �to su radili tokom dana u radu po grupama, pa izvedemo neki ske� a zatim izmolimo ve�ernju molitvu i krenemo na spavanje. Ovakav program se je odvijao idu�ih par dana. Iz Hrvatske Dubice pje�ice smo i�li za Jasenovac, zatim iz Jasenovca u Novsku, iz Novske u Oku�ane, i iz Oku�ana u Cernik. To nam je bio i zadnji dan hoda. U Cerniku smo ostali dva dana gdje se je program odvijao kao i prethodnih dana. Iz Cernika smo sa dva autobusa krenuli na put za Italiju, za rodni grad na�ega oca sv. Franje u Asiz. U Asizu smo proveli tri dana. Prvi dan, 02. 08. posjetili smo rodnu ku�e sv. Franje, baziliku sv. Franje gdje se nalazi Franjin grob i tu smo slavili svetu misu i baziliku sv. Klare, gdje smo se pomolili pred kri�em s kojeg je Bog progovorio sv. Franji. Zatim smo oti�lu u crkvu sv. Marije An�eoske ili Porcijunkulu. To je bio poseban doga�aj za nas jer se u povodu blagdana Gospe od An�ela, 2. kolovoza, mo�e u svim franjeva�kim crkvama diljerm svijeta dobiti potpuni oprost ili tzv. Porcijunkulski oprost od vremenitih kazni. Taj oprost vjernici mogu dobiti od 1. kolovoza u podne do 2. kolovoza u pono� ako se ispovjede, pri�este, pohode franjeva�ku crkvu ili �upu, te izmole vjerovanje, o�e na� i pomole se na nakanu sv. Oca. Poslije toga smo svi frama�i koji su pristigli iz raznih krajeva sudjelovali na duhovno - zabavnom programu, gdje smo plesali, igrali i zajedno slavili oprost od svih grijeha. Drigu dan smo posjetili Greccio, gdje smo slavili misu kao u Bo�i�no vrijeme jer je na tom mjestu Franjo napravio prve �ive jaslice, koje je pre�lo u tradiciju, te se i danas prave �ive jaslice. Zatim smo oti�li u Fontecolombo. To je mjesto zna�ajno za franjevce jer je tu sv. Franjo napisao pravilo po kojemu dana�nji franjevci �ive. Zatim smo posjetili "Transitus" - mjesto preminu�a sv. Franje i "Ru�i�njak sv. Franje". Prema legendi, kad je sveti Franjo bio napastovan od sotone, bacio se je u trnje kako bi se obranio. Od tada na tom mjestu rastu ru�e koje na sebi nemaju nimalo trnja. Zadnji dan smo posjetili crkvu sv. Damjana i pomolili se, jer je u toj crkvici Bog rekao Franji: Idi, Franjo, i popravi moju crkvu, koja se, kako vidi� ru�i. Posljednje mjesto koje smo posjetili bila je La Verna. Tu je sveti Franjo bio stigmatiziran, tj. primio rane Isusa Krista. Zatim smo se , nakon 10 dana zaputili za Hrvatsku, gdje smo do�li u ranim jutarnjim satima i krenuli za BiH. Franjeva�ki hod je vrijeme kada se isklju�ujemo iz svakodnevice i u potpunosti se okre�emo Bogu kako bismo preispitali u kojoj mjeri se na�e pona�anje, navike, djela i stavovi podudaraju s Kristovim na�inom �ivota. Bilo bi divno kada bismo po ovome hodu odlu�uli i na�a bratstva Frame pribli�iti Bogu i u�initi ih vjernom slikom Presvetroga Trojstva po napornim koracima koje �emo u�initi za izgradnju zajedni�tva, jedinstva i za usvajanje nehinjenog bratoljublja. Sve vas pozdravljam franjeva�kim pozdravom MIR i DOBRO. Fra Bojan Martinovi�